Punačak pas ili okrugla mačka mnogima deluju slatko, ali višak kilograma je jedan od najčešćih i najpotcenjenijih zdravstvenih problema kod kućnih ljubimaca. Procenjuje se da je veliki broj pasa i mačaka u gradskim sredinama sa viškom težine, a vlasnici to često ne primećuju jer se promena dešava postepeno. Gojaznost kod pasa i mačaka skraćuje život, opterećuje zglobove i srce i otvara put ozbiljnim bolestima. Dobra vest je da se uz pravilnu ishranu i malo strpljenja težina može vratiti u normalu. U nastavku saznajte kako da prepoznate problem i kako ljubimcu bezbedno pomognete da smrša.
Kako proveriti da li je pas ili mačka predebeo
Najjednostavniji način je procena telesne kondicije rukama i okom. Kod ljubimca normalne težine rebra se lako napipaju ispod tankog sloja masnoće, bez jakog pritiskanja. Kada se pogleda odozgo, iza rebara treba da se vidi jasan struk, a sa strane stomak treba da bude blago uvučen. Ukoliko se rebra teško napipaju, struk ne postoji, a stomak visi ili se leđa šire, ljubimac ima višak kilograma. Kod mačaka je čest i viseći stomak koji se ljulja pri hodu. Redovno merenje na vagi, jednom mesečno, pomaže da se promene uoče na vreme.
Zašto se ljubimci goje
Najčešći uzrok gojenja je jednostavan, ljubimac unosi više kalorija nego što troši. Hrana se često sipa od oka, bez merenja, pa obroci postepeno postaju sve veći. Poslastice, ostaci sa stola i “samo mali zalogaj” tokom dana brzo se nagomilavaju. Sterilisani psi i mačke imaju manje energetske potrebe, pa uz isti obrok lako dobijaju na težini. Manjak kretanja, naročito kod ljubimaca koji žive u stanu, dodatno doprinosi problemu. Ređe, gojenje može biti znak bolesti, poput smanjenog rada štitne žlezde kod pasa, zbog čega je pregled kod veterinara uvek dobar prvi korak.
Koje rase su sklonije gojenju
Neke rase su sklonije gojenju od drugih. Kod pasa to su labrador retriver, bigl, mops, jazavičar, koker španijel, zlatni retriver i engleski buldog, koji vole hranu i lako dobijaju kilograme. Kod mačaka su u većem riziku sterilisani mužjaci, mačke koje žive isključivo u stanu i one koje imaju stalno punu činiju hrane. Starenje takođe usporava metabolizam, pa stariji ljubimci trebaju manje kalorija. Vlasnici ovih rasa i ljubimaca treba da budu posebno pažljivi sa količinom hrane. Pravilna ishrana od malih nogu najbolja je zaštita.
Posledice gojaznosti na zdravlje
Višak kilograma nije samo estetsko pitanje. Posledice gojaznosti kod ljubimaca uključuju bolesti zglobova i artritis, jer svaki kilogram više opterećuje kukove, kolena i kičmu. Gojazni ljubimci češće imaju probleme sa srcem i disanjem, naročito rase sa kratkom njuškom. Kod mačaka gojaznost značajno povećava rizik od šećerne bolesti, a kod pasa od povreda ligamenata kolena. Koža i dlaka su često lošije, a gojazne mačke teže održavaju higijenu jer ne mogu da dohvate sve delove tela. Istraživanja pokazuju da psi normalne težine u proseku žive duže od gojaznih.
Zašto mačka nikada ne sme naglo da gladuje
Kod mačaka postoji jedna važna opasnost o kojoj mnogi ne znaju. Naglo izgladnjivanje mačke može izazvati masnu jetru, teško i po život opasno stanje. Kada mačka naglo prestane da jede, organizam počinje da razgrađuje masti brže nego što jetra može da ih preradi. Zato se mačka nikada ne stavlja na drastičnu dijetu niti joj se naglo uskraćuje hrana. Mršavljenje kod mačaka mora biti sporo i postepeno, uz kontrolu veterinara. Ako gojazna mačka odjednom prestane da jede duže od dan ili dva, potrebno je odmah potražiti pomoć.
Kako bezbedno smršati psa ili mačku
Mršavljenje ljubimca počinje dogovorom sa veterinarom, koji određuje ciljnu težinu i dnevnu količinu kalorija. Bezbedno je da ljubimac gubi oko jedan do dva odsto telesne težine nedeljno, a kod mačaka i sporije. Hrana se od tog trenutka meri kuhinjskom vagom, jer merne čaše i procena od oka često greše i do trećine. Dnevna količina se deli na dva ili više obroka, kako ljubimac ne bi bio gladan. Napredak se prati merenjem na svake dve do četiri nedelje, a količina se prilagođava. Strpljenje je ključno, jer mršavljenje obično traje nekoliko meseci.
Dijetalna hrana za pse i mačke
Kod izraženog viška težine veterinar često preporučuje veterinarsku dijetu za mršavljenje. Ovakva hrana ima manje kalorija, više proteina koji čuvaju mišiće i više vlakana koja daju osećaj sitosti. Ljubimac tako može da pojede zadovoljavajuću količinu, a da ipak gubi kilograme. Obično smanjivanje obroka redovne hrane nije idealno rešenje, jer ljubimac uz manju količinu dobija i manje vitamina i minerala. Prelazak na novu hranu radi se postepeno, tokom sedam do deset dana, kako bi se izbegli problemi sa stomakom. Kada ljubimac dostigne ciljnu težinu, prelazi se na hranu za održavanje.
Poslastice tokom dijete
Poslastice ne moraju potpuno da nestanu, ali moraju da se računaju. Opšte pravilo je da poslastice ne čine više od deset odsto dnevnog unosa kalorija. Umesto masnih poslastica, psima se mogu davati komadići šargarepe, krastavca ili jabuke bez semenki, kao niskokalorična nagrada. Za trening je bolje koristiti sitne poslastice ili deo dnevnog obroka suve hrane. Ostaci sa stola moraju potpuno da se izbace, jer su pravi kalorijski ćorsokak. Važno je da se svi članovi porodice pridržavaju istih pravila, inače dijeta ne daje rezultate.
Kretanje i igra za gojazne ljubimce
Pored ishrane, fizička aktivnost pomaže da se sagore kalorije i očuvaju mišići. Kod gojaznih pasa sa aktivnošću se počinje postepeno, dužim laganim šetnjama umesto naglog trčanja, kako se ne bi opteretili zglobovi. Plivanje je odličan izbor za pse sa problemima zglobova. Mačke se pokreću igrom sa štapićem sa perjem, lopticama i laserom, u kraćim sesijama nekoliko puta dnevno. Hranilice slagalice i skrivanje granula po stanu teraju ljubimca da se kreće i duže jede. Tako se obrok pretvara u igru i aktivnost.
Kako održati idealnu težinu posle dijete
Kada ljubimac dostigne idealnu težinu, najveći izazov je da je zadrži. Dnevna količina hrane se tada postepeno povećava do nivoa koji održava težinu, uz redovno merenje. Stare navike, poput stalno pune činije i poslastica na svaki pogled, ne smeju da se vrate. Redovne kontrole kod veterinara pomažu da se na vreme uoče promene. Ljubimac normalne težine je aktivniji, razigraniji i živi duže. U prodavnicama Vučko Vet na Zvezdari i Vračaru možete pronaći veterinarske dijete za mršavljenje, hranu na razmeru i savet o tome kako da izaberete pravu hranu za svog ljubimca.
Koliko brzo pas treba da smrša?
Bezbedan tempo mršavljenja psa je oko jedan do dva odsto telesne težine nedeljno. To znači da pas od trideset kilograma gubi otprilike trista do šesto grama nedeljno. Brže mršavljenje može dovesti do gubitka mišićne mase i manjka hranljivih materija. Kod izraženog viška težine ceo proces može trajati šest meseci i duže. Veterinar pomaže da se odredi realna ciljna težina i prati napredak.
Da li sterilizacija izaziva gojenje?
Sterilizacija sama po sebi ne izaziva gojenje, ali smanjuje energetske potrebe organizma i ponekad povećava apetit. Ako ljubimac posle sterilizacije nastavi da jede istu količinu hrane, vrlo lako dobija kilograme. Zato se posle operacije preporučuje prelazak na hranu za sterilisane ljubimce i pažljivo merenje obroka. Redovna igra i kretanje dodatno pomažu. Uz ove mere, sterilisani ljubimci mogu da zadrže idealnu težinu tokom celog života.
Da li mogu da smanjim obrok umesto da kupujem dijetalnu hranu?
Blago smanjenje obroka može pomoći kod ljubimaca sa malim viškom težine. Kod izraženog viška, drastično smanjenje obične hrane nije dobro rešenje, jer ljubimac uz manje kalorija dobija i manje vitamina, minerala i proteina. Tada je bolje preći na hranu namenjenu mršavljenju, koja je prilagođena smanjenom unosu kalorija. Ljubimac se tako oseća sitije i čuva mišićnu masu. Odluku je najbolje doneti uz savet veterinara.
Zašto moja mačka stalno traži hranu, a ima dovoljno?
Mnoge mačke traže hranu iz navike, dosade ili zato što su naučile da tako dobijaju pažnju. Ponekad je stalna glad znak bolesti, poput povećanog rada štitne žlezde ili šećerne bolesti, naročito ako mačka jede više a gubi na težini. Zato je dobro prvo isključiti zdravstvene probleme. Kod zdrave mačke pomažu podeljeni manji obroci, hranilice slagalice i više igre. Ne treba popuštati svakom mjaukanju, jer se tako navika samo pojačava.
Da li psi mogu da jedu povrće kao poslasticu?
Mnoga povrća su odlična niskokalorična poslastica za pse, poput šargarepe, krastavca, tikvica i boranije. Daju se sirova ili kuvana, bez začina, soli i ulja, isečena na komade prilagođene veličini psa. Luk i beli luk su strogo zabranjeni, jer su otrovni za pse. Voće poput jabuke bez semenki i borovnica takođe se može davati u malim količinama. Grožđe i suvo grožđe nikada se ne daju psima.